Italijanski jezik je veoma lak za
čitanje. Postoje utvrđena pravila kojih se treba pridržavati i ja ću ih ovde
izneti u sažetom obliku a zatim ću ih malo pojasniti.
c = k
ce = će
ci = ći
che = ke
chi = ki
g = g
ge = đe
gi = đi
ghe = ge
ghi = gi
gli = lj
gn = nj
h = piše se ali se ne izgovara
qu = ku (u zvuči kao naše v)
s = z (između samoglasnika; iza suglasnika g, l, m, n, r)
sce = še
sci = ši
ss = s
x = ks
z = c ili dz
c = k
ce = će
ci = ći
che = ke
chi = ki
g = g
ge = đe
gi = đi
ghe = ge
ghi = gi
gli = lj
gn = nj
h = piše se ali se ne izgovara
qu = ku (u zvuči kao naše v)
s = z (između samoglasnika; iza suglasnika g, l, m, n, r)
sce = še
sci = ši
ss = s
x = ks
z = c ili dz
Italijansko slovo c se
čita dvojako:
1. Kada se nalazi ispred
samoglasnika a, o, u ili ispred bilo
kojeg suglasnika čita se kao naše k.
Primeri: barca (barka) – čamac
sicuro (sikuro) – siguran
credere (kredere) – verovati
credere (kredere) – verovati
2. Kada se nalazi ispred
samoglasnika e ili i čita se kao naše ć.
Primeri: cena (ćena) – večera
cima (ćima) – vrh
Napomena: Ako se posle ci nalaze
samoglasnici a, o, u, tada se ci izgovara
kao ć, na primer: bacio (baćo) –
poljubac, pancia (panća) – stomak
Italijansko slovo g se
takođe čita dvojako:
1. Kada se nalazi ispred
samoglasnika a, o, u ili ispred bilo
kojeg suglasnika čita se kao naše g.
Primeri: grande (grande) – veliki
gamba (gamba) – noga
guanto
(guanto) – rukavica
golfo (golfo) – zaliv
aghi
(agi) – igle
2. Kada se nalazi ispred
samoglasnika e ili i čita se kao naše đ.
Primeri: Germania (đermania) – Nemačka
gita (đita) - izlet
Napomena: Ako se posle gi nalaze samoglasnici a, o ili u, tada se gi izgovara kao naše đ, na primer: giardino (đardino) – vrt, giorno (đorno) – dan, giustizia (đusticia) – pravda, giuco (đuko) – mazga.
Ako posle suglasnika gl dođe
samoglasnik i, tada se gl čita kao naše lj, npr. egli (elji)
– on.
Suglasnici gn čitaju
se kao naše nj, na primer, ogni (onji) - svaki.
Italijansko slovo s:
1. Čita se kao naše s kada
se nalazi na počletku reči ili ako se nalazi između jednog samoglasnika i
suglasnika.
Primeri: sale (sale) – so
sole (sole) – Sunce
sole (sole) – Sunce
schiavo (skiavo) – rob
maestro (maestro) – učitelj
2. Čita se kao naše z ako
se nalazi između dva samoglasnika.
Primeri: casa (kaza) –
kuća
poesia (poezia) – pesma
riposo (ripozo) – odmor
poesia (poezia) – pesma
riposo (ripozo) – odmor
3. sc ispred samoglasnika e ili i čita
se kao naše š.
Primeri: scelta (šelta) – izbor
pesce – riba
Napomena: Ako se posle sci nalaze samoglasnici a, o ili u, tada se sci izgovara kao š, na primer: sciagura (šagura) – nesreća, scienza (šenca) – nauka.
Italijansko slovo q čita
se kao naše k, na primer, cinque (ćinkue) – pet
Italijansko slovo z čita
se kao naše dz ili c, na primer: giustizia
(đusticia) – pravda, grazia (gracia) – milost.
Italijansko slovo h se
ne izgovara.
Sva ostala slova čitaju se isto kao
i u srpskom jeziku.
Primeri: amare (amare) – voleti
barba (barba) – brada
Dio (dio) – Bog
fare (fare) - činiti, raditi
luna (luna) – Mesec (nebesko telo)
madre (madre) – mama
nave (nave) – lađa
nero (nero) – crn
oro (oro) – zlato
padre (padre) – otac
pera (pera) – kruška
re (re) kralj
roba (roba) – stvar
toro (toro) – bik
vino (vino) – vino
U italijanskom jeziku nailazimo u
nekim rečima na udvojene suglasnike (bb, cc, dd, gg, ll, mm, nn, pp, rr, ss,
tt, vv, zz). Svi udvojeni suglasnici čitaju se kao da nisu udvojeni, samo
se izgovor suglasnika malo otegne:
- cc, ako se nalazi ispred a,
o, u ili ispred bilo kojeg suglasnika čita se kao naše k (malo
otegnuto), a ako se nalazi ispred samoglasnika e ili i,
čita se kao naše ć;
- gg, ako se nalazi ispred a, o, u ili
ispred bilo kojeg suglasnika čita se kao naše g (malo
otegnuto), a ako se nalazi ispred samoglasnika e ili i,
čita se kao naše đ;
- ss se uvek čita kao s (malo
otegnuto);
- zz čita se
uvek kao naše c ili dz (malo otegnuto);
- ostali udvojeni suglasnici čitaju se kao u srpskom
jeziku, kao jedan suglasnik malo otegnut (bb = b, dd =d, ll = l, mm =m, nn
=n, pp = p, rr = r, tt = t, vv =v).
Primeri: abbandonare (abandonare)
– napustiti
ricco (riko) – bogat
addebitare (adebitare) – zadužiti
aggressione (agresjone) – napad
oggi (ođi) – danas
bello (belo) – lep
immortale (imortale) – besmrtan
penna (pena) – pero
supplemento (suplemento) – dodatak
errore (erore) – greška
fossa (fosa) – jama
frutta (fruta) – voće
ovvero (overo) – ili
pezzo (peco) – komad
Napomena:
sete (sete) – žeđ
sette (sete) – sedam
pena
(pena) – patnja
penna (pena) – pero, hemijska olovka